Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija: Procijeniti rizike fizikalnih, kemijskih, bioloških, psihosocijalnih i organizacijskih čimbenika na radnom mjestu i u okolišu po reproduktivno zdravlje muškaraca i žena, trudnoću, razvoj ploda i novorođenčeta; savjetovati zaposlenike o nadzoru i kontroli rizika radnog mjesta po reproduktivno zdravlje; savjetovati poslodavce i upravu o zaštiti zdravlja trudnica i dojilja sukladno zakonskim odredbama u kontekstu specifičnih poznatih štetnosti po ishod trudnoće; pratiti dostupne izvore najsuvremenijih znanstvenih podataka i spoznaja i kritički prosuđivati podatke o reproduktivnim štetnostima.

Populacija pod rizikom. Procjene izloženosti onečišćivača u okolišu i učinaka na reprodukciju i razvoj: znanstvene metode i rezultati. Važnost utvrđivanja razine izloženosti onečišćenjima pri profesionalnoj izloženosti u cilju održavanja istih na biološki prihvatljivoj razini, odnosno poduzimanja mjera za zaštitu zdravlja izloženih. Prikaz najnovijih spoznaja na području genetskog monitoringa s naglaskom na važnost prepoznavanja i identifikacije toksina koji ugrožavaju reproduktivno zdravlje radnika. Pregled najnovijih spoznaja o endokrinim disruptorima u čovjekovu okolišu s naglaskom na mogućnosti djelovanja otrovnih metala (ponajprije kadmija) kao kemikalija s djelovanjem endokrinih disruptora. Prikaz vlastitih iskustava znanstvenih istraživanja u području reprodukcijske toksikologije metala s primjerima istraživačkih protokola, tumačenje rezultata i postavljanje zaključaka. Fiziologija reprodukcije. Osjetljiva razdoblja razvoja organa i stanica za reprodukciju, embrija i fetusa, novorođenačka dob i razdoblje dojenja. Metode dijagnostike profesionalnih bolesti s osobitim osvrtom na ugroženost reprodukcije. Procjena fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnosti radnog mjesta koje imaju utjecaja na reprodukciju. Kritička analiza odabranog znanstvenog članka iz znanstvene literature povezane sa sadržajem reprodukcije i radnog mjesta («journal club»).

• Mustajbegović J, Parazajder J. Reprodukcija. U Medicina rada i okoliša (ur. Šarić i Žuškin). Medicinska naklada, Zagreb 2002; 525-29.
• WHO/EHC Publication 225. Principles for evaluating health risks to reproduction associated with exposure to chemicals. World Health Organization, Environmental Health Criteria series. Geneva: WHO Regional Office Europe. 2001.
• Barr DB, Bishop A, Needham LL. Concentrations of xenobiotic chemicals in the maternal-fetal unit. Reprod Toxicol 2007;23: 260-6.
• Crews D, McLachlan JA.  Epigenetics, evolution, endocrine disruption, health, and disease. Endocrinology 2006;147(Suppl.): S4-S10.
• Aitken, R.J., N.E. Skakkebaek, and S.D. Roman, Male reproductive health and the environment. Med J Aust, 2006. 185(8): p. 414-5.
• Barazani, Y., et al., Lifestyle, environment, and male reproductive health. Urol Clin North Am, 2014. 41(1): p. 55-66.
• Caserta, D., et al., Environment and women's reproductive health. Hum Reprod Update, 2011. 17(3): p. 418-33.
• Merrick, J., The environment and reproductive health. Rev Environ Health, 2010. 25(4): p. 335-6.
• Chau, Y.M., S. West, and V. Mapedzahama, Night work and the reproductive health of women: an integrated literature review. J Midwifery Womens Health, 2014. 59(2): p. 113-26.
• Gonzalez, C., Occupational reproductive health and pregnancy hazards confronting health care workers. AAOHN J, 2011. 59(9): p. 373-6.

Uručci predavanja.

predavanja i seminari 

Dovršen rad u maloj skupini – izvještaj; Upitnik sa zadacima